Instaliranje i konfigurisanje Ubuntu-a na vašem računaru

Dodatna vrednost Windows-a kao operativnog sistema više nije uvek očigledna i Chromebook je u mnogim slučajevima previše restriktivan. Stoga neće biti iznenađenje da sve više ljudi gleda na Linux. Da li se Linux može koristiti kod kuće, u školi i na poslu? Наравно! U ovom članku ćemo vam pokazati kako da nabavite računar koji radi ono što želite sa Ubuntuom.

Ako želite da instalirate Linux na svoj računar na kućnom računaru za hobi upotrebu, za školu ili za posao, Ubuntu je odličan izbor. Ne samo da je ova distribucija Linuka veoma laka za korišćenje (skoro sav softver razvijen za Linux može se koristiti na Ubuntu), već i u pogledu hardvera imate najbolje šanse za besprekorno korisničko iskustvo. Većina proizvođača hardvera koji podržavaju Linux testiraju svoje uređaje na Ubuntu-u i obezbeđuju drajvere za Ubuntu. Neki proizvođači računara čak obezbeđuju Ubuntu unapred instaliran na nekim od svojih modela. Na listi Ubuntu Desktop sertifikovanog hardvera uglavnom ćete naći laptopove i desktope kompanije Dell, ali Lenovo i HP takođe prave računare sa Ubuntuom kao operativnim sistemom.

01 Izaberite svoju verziju

Postoje dve verzije Ubuntu Desktop-a, tako da prvo morate da izaberete: Ubuntu LTS ili obična Ubuntu verzija. LTS verzija izlazi svake dve godine u aprilu, a normalna verzija se objavljuje svakih šest meseci u aprilu i oktobru.

LTS je skraćenica za 'dugoročna podrška': ova verzija će dobijati bezbednosna ažuriranja i ažuriranja za održavanje pet godina. To zvuči dobro, jer na taj način ne morate prebrzo da nadogradite na noviju verziju. Za kompanije, gde je nadogradnja uvek uzbudljiva i zahteva mnogo posla, LTS verzija je idealna. Međutim, nedostatak je što ne dobijate nove funkcionalnosti. Dakle, ako nastavite da koristite istu LTS verziju pet godina, na kraju ćete raditi sa veoma zastarelim softverom.

Za kućnog korisnika, normalna verzija Ubuntua je logičniji izbor, tako da ćemo to pretpostaviti u ovom osnovnom kursu. Redovna verzija Ubuntua dobija devet meseci bezbednosnih i ažuriranih ažuriranja. Pošto se nova verzija izdaje svakih šest meseci, to znači da nakon objavljivanja nove verzije imate samo tri meseca za nadogradnju. Ako ne izvršite nadogradnju na vreme, vaša Ubuntu instalacija može biti ranjiva na bezbednosne propuste. Na sreću, nadogradnja se obično odvija besprekorno. Ako ne volite da morate redovno da nadograđujete i nemate problema sa pokretanjem starijeg softvera, možete pouzdano da instalirate LTS verziju. To je takođe verzija koju ćete naći na računarima sa unapred instaliranim Ubuntuom.

U vreme pisanja ovog teksta, aktuelne verzije su bile Ubuntu 18.04.2 LTS (podržano do aprila 2023.) i Ubuntu 19.04 (podržano do januara 2020.).

02 Pisanje Ubuntu-a na DVD ili USB stick

Da biste preuzeli Ubuntu, izaberite ispravnu verziju na stranici Preuzmi Ubuntu Desktop i kliknite Преузимање. Sačuvajte ISO datoteku i zapišite je na USB stick ili DVD. Ako želite da stavite Ubuntu na USB stick, koristite Rufus na primer. Umetnite prazan USB stick u računar, pokrenite Rufus, odaberite slovo diska vašeg USB sticka i kliknite na Biranje da izaberete svoju iso datoteku. Ostala podešavanja ostavite na podrazumevanim vrednostima i kliknite Почетак da zapišete iso datoteku na usb stick. Da biste napisali DVD, kliknite desnim tasterom miša na iso datoteku u operativnom sistemu Windows 10 i izaberite Narežite datoteku slike diska. Ubacite prazan DVD u računar, izaberite slovo diska vašeg DVD snimača, proverite Proverite disk nakon snimanja uključite i kliknite Da gori.

03 Instalirajte Ubuntu

Instalacija Ubuntua ne traje dugo i jasno je objašnjena na Ubuntu veb lokaciji. Pokrenite računar sa medija za pokretanje, izaberite odgovarajući jezik, a zatim kliknite Instalirajte Ubuntu. Tokom pripreme, instalater traži raspored vaše tastature i ako je potrebno podešavanja za vašu Wi-Fi mrežu. Одаберем Normalna instalacija, tako da se odmah instaliraju sve vrste standardnog softvera. Takođe proverite opcije za preuzimanje najnovijih dostupnih ažuriranja tokom instalacije i za instaliranje softvera treće strane za dodatnu hardversku podršku i medijske formate. Na kraju, izaberite tip instalacije: dualboot uz Windows ili koristite ceo disk za Ubuntu. Izaberite samo za Нешто друго ako želite da izvršite svoju instalaciju na drugačiji način i upoznati ste sa šemama particionisanja. Tek nakon što potvrdite ovo, Ubuntu će biti instaliran. U međuvremenu, od vas će se tražiti da potvrdite svoju lokaciju i podesite informacije o nalogu. U zavisnosti od brzine vašeg računara i vaše mreže, instalacija se obično završi nakon desetak minuta. Nakon toga, ponovo pokrenite računar i uklonite medij za pokretanje kako bi računar pokrenuo novoinstaliranu Ubuntu instalaciju.

04 Podesite onlajn naloge

Nakon prijavljivanja, program će se pokrenuti i postaviti vam neka pitanja kako biste podesili Ubuntu po svom ukusu. Prvo će vas pitati da li želite da povežete svoje onlajn naloge. Ako to ne želite, slobodno kliknite Да прескочиш. Ako ne želite da povežete svoje naloge do kasnije, ili da povežete dodatne naloge (kao što su Facebook ili Microsoft Exchange), to možete učiniti kasnije tako što ćete kliknuti na gornji levi Aktivnosti kliknite, a zatim potražite Online Accounts. Ovo će otvoriti prozor podešavanja za onlajn naloge. Ubuntu podrazumevano predlaže povezivanje Google (za Gmail, Google kalendar, itd.), Nextcloud (ako imate instaliran Nextcloud) i Microsoft (za e-poštu i OneDrive) naloge, između ostalog. Ako imate naloge sa ovim uslugama i želite pojednostavljenu integraciju sa Ubuntu-om, dodajte informacije o nalogu ovde: to čini rad sa Ubuntu-om mnogo prijatnijim nakon toga. Dodati nalog će se tada pojaviti desno od usluge na listi onlajn naloga. Konačno kliknite Следећи. U sledećim koracima birate da li želite da pošaljete anonimne sistemske informacije kompaniji Canonical, da li želite da omogućite usluge lokacije i da li želite da već instalirate softver. Tada možete početi sa Ubuntuom.

05 Pristup vašim podacima na mreži

Nakon što ste podesili stvari, možete pristupiti svojim nalozima na mreži u Ubuntu-u. Na primer, ako kliknete na datum na vrhu, videćete kalendar sa događajima koji su danas na vašem dnevnom redu. Program Kalendar vam daje pristup tom istom kalendaru, a takođe možete da dodajete i menjate događaje. A ako ste dodali štampač u Google Cloud štampanje, naći ćete ga na listi dostupnih štampača u Ubuntu-u. A ako otvorite program Files (ili dvaput kliknete na ikonu lične fascikle u gornjem levom uglu radne površine), videćete virtuelne diskove u donjoj levoj traci za vaše onlajn naloge, kao što su Google disk ili Nextcloud. Na primer, ako kliknete na svoj Google disk, odmah ćete imati pristup svojim datotekama koje se čuvaju na Google-u. Možete da uređujete dokumente lokalno u, na primer, LibreOffice-u, a kada sačuvate datoteku, ona se automatski ažurira na vašem Google disku.

Korisni kućni softver

Možete lako da instalirate sve vrste dodatnog softvera preko programa Ubuntu Software Center koji ćete pronaći u pokretaču. Nije sve softver otvorenog koda. Takođe mogu biti programi poput Spotify-a za slušanje vaše muzike, Steam-a za igranje vaših igrica (od kojih su mnoge podržane samo pod Linuxom), Discord-a za komunikaciju sa vašim prijateljima u igricama, ElectronPlayer-a za gledanje Netflix-a, Telegram-a za radnu površinu za Telegram messenger, itd. nađeno tamo. Ako ste kreativni, možda ćete pronaći GIMP za uređivanje slika, Darktable za uređivanje fotografija, Inkscape ili LibreOffice Draw za vektorsku grafiku i Audacity za uređivanje audio datoteka.

06 Dokumenti i fotografije

Za još bolju integraciju sa, na primer, vašim Google nalogom, pametno je instalirati još nekoliko GNOME programa. Da biste to uradili, otvorite program Ubuntu Software Center sa leve strane pokretača, a zatim instalirajte programe Dokumenti i Fotografije. Ako zatim pokrenete program Dokumenti, videćete pregled svojih dokumenata, uključujući i one uskladištene na mreži i deljene sa vama. Štaviše, možete lako pretraživati ​​sve te dokumente. Da biste to uradili, kliknite na lupu u gornjem levom uglu, a zatim izaberite pored polja za pretragu iz kojih izvora i koje vrste datoteka želite da vidite rezultate. Naravno, takođe možete da pregledate dokumente preko dokumenata i otvorite ih pomoću programa kao što je LibreOffice da biste ih uredili.

Program Fotografije radi skoro isto. Automatski pronalazi sve fotografije na vašim onlajn nalozima i prikazuje ih pored vaših lokalno sačuvanih fotografija. Prikazane su i fotografije koje ste sačuvali na Facebook-u ili Flickr-u (ako ste dodali te naloge). Takođe možete da pošaljete te fotografije na druge uređaje u vašoj mreži da biste ih, na primer, pokazali porodici ili prijateljima na TV-u. Da biste to uradili, kliknite na fotografiju, a zatim u meniju izaberite Prikaži na i izaberite željeni DLNA renderer.

07 E-pošta i kontakti

Nažalost, nalozi za e-poštu na mreži ne mogu se integrisati u standardni e-mail program Mozilla Thunderbird instaliran u Ubuntu, ali možete u programu Evolution. Takođe možete ponovo da instalirate ovaj program preko Ubuntu softverskog centra.

Napomena: Ako ste omogućili verifikaciju u dva koraka na svom Google nalogu, moraćete da je onemogućite za svoj Ubuntu računar. Ovo je moguće, na primer, tako što ćete se prijaviti na Gmail na računaru pomoću Firefox-a, a zatim kliknuti na Nema više pitanja na ovom računaru da označite dodatni korak registracije. Uradite ovo pre nego što otvorite Evolution!

Ako zatim otvorite Evolution, više ne morate ništa da konfigurišete: sve e-poruke se mogu naći pod пошта pod ispravnim nalogom e-pošte, kontakti su pod Kontakti, možete urediti svoj dnevni red pod дневни ред i kreirati nove zadatke pod Zadaci.

Koristan softver za rad

Ako koristite Microsoft Exchange na poslu, možete ga koristiti u Evolution-u tako što ćete kliknuti na dodatak na dnu instalacije (iz Ubuntu softverskog centra) Razmena veb servisa да означите. Takođe i dodatak Outlook PST uvoz može biti zanimljivo ako ikada uvezete Outlook datoteke sa podacima. Drugi programi za komunikaciju u vezi sa poslom koje možete da instalirate u Ubuntu su Skype, Slack i LibreOffice. LibreOffice nudi kompletan kancelarijski paket, pored toga, kompatibilnost između LibreOffice-a i Microsoft Office-a je danas veoma dobra, tako da obično možete da razmenjujete dokumente bez ikakvih problema.

08 Pristupite deljenim mrežama

Ubuntu ne samo da vam daje pristup vašim uslugama skladištenja u oblaku nakon što postavite svoje onlajn naloge, već vam program Files takođe omogućava pristup deljenim fasciklama na drugim računarima u vašoj mreži. Da biste to uradili, kliknite na Datoteke u donjem levom uglu Druge lokacije. Tada ćete videti sve računare u vašoj mreži. Kliknite na računar da biste pristupili deljenim datotekama. Možda ćete morati prvo da unesete korisničko ime i lozinku ako su postavljeni na tom računaru. Tada će se otvoriti deljena fascikla na vašem računaru i sve datoteke iz nje će biti dostupne za sve vaše programe u Ubuntu-u. Takva deljena fascikla se takođe može naći u vašim mrežnim fasciklama na levoj bočnoj traci Datoteke.

09 Delite datoteke na vašoj mreži

Nažalost, deljenje fascikli vašeg Ubuntu računara sa drugim računarima zahteva malo više truda. Da biste to uradili, kliknite desnim tasterom miša na fasciklu koju želite da delite u Files i u meniju koji se pojavi kliknite Lokalni mrežni disk. Finch Podelite ovu fasciklu sa. Kada to uradite prvi put, Ubuntu će vas pitati da li želite da instalirate uslugu deljenja fascikli. кликните на Instalirajte uslugu. Zatim možete preimenovati fasciklu, dati drugima pristup za pisanje ili omogućiti pristup gostu (bez lozinke) ako želite. Konačno kliknite Kreirajte deljeni folder.

Ako ne želite da delite fascikle samo sa pristupom gostu, ali morate da se prijavite da biste mogli da vidite sadržaj fascikli, otvorite Terminal i otkucajte sudo smbpasswd -a user sa korisničkim imenom za Ubuntu PC. Zatim unesite lozinku koju želite da postavite za svoje deljene fascikle i potvrdite lozinku. Zatim možete da koristite zajedničku fasciklu sa svojim Ubuntu korisničkim imenom i lozinkom na drugom računaru.

10 Automatsko pravljenje rezervnih kopija

Čak i ako radite puno u oblaku, i dalje postoje datoteke na vašem računaru koje ne biste radije izgubili. Na sreću, Ubuntu olakšava pravljenje rezervnih kopija. Otvorite program Backups. Ako ste otišli Fascikle za pravljenje rezervnih kopija kliknite, videćete da je vaša lična fascikla tamo podrazumevano. Sa znakom plus na dnu dodajete druge fascikle, a znakom minus uklanjate fascikle sa liste. Bee Fascikle za ignorisanje podesite koje podfoldere iz postavljenih fascikli vam ne treba rezervna kopija. Podrazumevano, tu su korpa za otpatke i fascikla za preuzimanje. Nakon što ste podesili šta želite da kopirate, naznačite gde želite da se rezervna kopija kopira. In rezervna lokacija možete da izaberete nalog sa Google diskom ili Nextcloud-om, mrežnim serverom na vašoj lokalnoj mreži ili lokalnom direktorijumom. Ovo poslednje, naravno, nije tako bezbedno kao rezervna lokacija. Ako izaberete mrežni server, popunite Mrežna lokacija URL, uključujući protokol, na primer smb://username@NAS/backups. Zatim unesite fasciklu u kojoj treba da se čuva rezervna kopija. Zatim idite levo do Pregled i kliknite Napravite rezervnu kopiju sada da testira da li radi. Uradite to kada se prvi put od vas zatraži da instalirate potrebne pakete. Od vas će se takođe tražiti da postavite lozinku za šifrovanje vaše rezervne kopije. Kada se rezervna kopija uspešno otpremi, možete Raspored podesite automatske rezervne kopije. Vraćanje rezervne kopije je isto tako jednostavno: kliknite Pregled на Да се ​​опорави. Pokušajte, onda možete biti potpuno sigurni da možete mirno da zaspite: vaš rad u Ubuntu-u neće biti samo tako izgubljen!

Hardverska kompatibilnost

Ne nailazite često na zaista velike hardverske probleme pod Ubuntu-om. Na primer, dodavanje štampača je obično veoma jednostavno: uključite štampač, otvorite Podešavanja / Uređaji / Štampači i kliknite Dodaj štampač. Ubuntu sam pronalazi vaš štampač (povezan na vašu mrežu ili preko USB-a) i konfiguriše ga.

Većina problema se javlja ako na vašem računaru ne postoji drajver otvorenog koda za određeni hardver. U takvom slučaju prvo pogledajte Softver i ažuriranja / Dodatni drajveri ako ne možete da nađete drugi drajver za to. Ako ga zaista nema, posetite veb lokaciju proizvođača i pratite uputstva za instaliranje drajvera. Ako želite da igrate na svom računaru, često ćete morati da sledite tu rutu za grafičke kartice; Ubuntu-ovi ugrađeni drajveri otvorenog koda obično vam ne daju najviše performanse.

Рецент Постс

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found